Osobitosti klime i njen utjecaj na zdravlje

Uvod

Kako bismo mogli da počnemo sa razmatranjem osnovnih pojmova o klimi, potrebna nam je definijica ovog pojma.Imamo više definicija klime.

Hann (1883)

Skup meteoroloških pojava,koje označuju trenutno stanje atmosfere na nekoj lokaciji.

Koeppen (1931)

Splet atmosferskih pojava,koje neku lokaciju naprave dobru ili manje dobru za život ljudi,životinja i biljaka.

Pod pojmom KLIMA ili podneblje podrazumjevamo prosječne karakteristike vremenskih ili atmosferskih pojava, koje vladaju u prizemnom sloju zemljine atmosfere.

Postoji nekoliko podjela klime:

Podjela prema vličini odnosno nivou posmatranja:

Makroklima-pod ovim pojmom podrazumjeva se klima velikog područja npr. Pacifik,Sahara itd.

Mezoklima-odnosi se na manje geografsko područje npr. Tuzlanski kanton

Topoklima-je klima malog područja koje se može posmatrati kao geografska cjelina veličine do 1 kilometar.

Mikroklima-je klima jednog užeg područja, odnosno zatvorenog prostora, koju u užem smislu čine: temperatura, vlažnost, strujanje vazduha, toplotno zračenje, a u širem smislu zagađenje, buka, vibracije i osvjetljenje.

Druga podjela klime je na:

Planinsku klimu,morsku klimu,kontinentalnu klimu,klima gradova i mikroklima.

Planinska klima

Odlikuje se sljedećim karakteristikama:smanjenim atmasferskim pritiskom i smanjenim parcijalnim pritiskom kisika a povećanim nivom ultraljubičastog i toplotnog zračenja.U vazduhu nema prašine i klica a razlika dnevne i noćne teperature je velika.

Morska klima

 Je klima područja uz more i otoka a odlikuje se blagim prelazima godišnji doba bez velikih razlika temperatura u toku dana a ni razlika između minimalne i maksimalne godišnje teperature nije velika kao na kopnu.U području ove klime imamo veliko dejstvo ultraljubičastih zraka.

Kontinentalna klima

 Odlikuje se velikim temperaturnim promjenama,ljeta su topla sa povremenim naglim zahlađenjima a zime su veoma hladne.

Klima gradova

Zavisi više od osobina grada nego od prirodni pojava.Ova klima je ovisna o položaju grada,njegove veličine,vrste zgrada prisustva zelenih površina idt.Temperatura u gradu je uvjek veća nego teperatura njegove okoline.

Mikroklima

Je klima jednog užeg područja, odnosno zatvorenog prostora, koju u užem smislu čine: temperatura, vlažnost, strujanje vazduha, toplotno zračenje, a u širem smislu zagađenje, buka, vibracije i osvjetljenje.

Utjecaj klime na zdravlje

Prvi pisani trag o utjecaju vremenskih prilika na ljudski organizam ostavio je još starogrčki liječnikDoktor. Ovlašteni praktikant medicine. Hipokrat oko 400-te godine prije Krista. Tako u svojoj knjizi O zraku, vodama i mjestima Hipokrat, među ostalim, upozorava da na bolesnika posebno treba paziti tijekom naglih vremenskih promjena. U to vrijeme bolesniku se ne smije ni čistiti crijevaCijev koja je uključena u probavu i širi se iz želuca u anus. Sastoji se od tankog i debelog crijevaCijev koja je uključena u probavu i širi se iz želuca u anus. Sastoji se od tankog i debelog crijeva.. niti puštati krv, već treba pričekati barem deset dana. Stoga se Hipokrata smatra ne samo ocem medicine, već i utemeljiteljem biometeorologije - znanosti koja proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme.

Sposobnost organizma da se prilagodi novim uvjetima individualna je te ovisi i o zdravstvenom stanju pojedinca. Tako neki ljudi bez ikakvih problema podnose nagle vremenske promjene i nepovoljne vremenske uvjete (poput velikih vrućina ili hladnoća), dok su drugi, koje nazivamo meteoropatima, na njih posebno osjetljivi. Dosadašnja biometeorološka istraživanja potvrdila su niz utjecaja vremenskih i klimatskih prilika na ljude.

Navedimo samo neke:

• nagli prodori hladnog zraka, koji su popraćeni jakim i mahovitim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka, nepovoljni su za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima
• sunčani dani s malom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji
• kako oborine ispiru peludMuške spolne stanice cvijeta biljke. iz atmosfere, dani s oborinama ugodniji su osobama alergičnim na peludMuške spolne stanice cvijeta biljke. od dana s lijepim vremenom
• velike vrućine mogu u ljudi uzrokovati toplinski udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Stoga za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tekućine te što više boraviti u klimatiziranim prostorijama
• boravak na suncu može pomoći u prevenciji od osteoporoze, a pritom, naravno, treba izbjegavati izlaganje jakom suncu
• mnoge studije pokazuju da vremenske prilike utječu i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje
• tijekom prolaska atmosferskih fronti dolazi do poremećaja atmosferskog elektromagnetskog polja, što u ljudi može biti popraćeno slabljenjem koncentracije, odnosno produljenjem vremena reakcije (vremena potrebnog da osoba reagira na neki podražaj) pa su u tim danima nezgode na poslu i u prometu češće
• atmosferski uvjeti utječu i na sudbinu atmosferskih polutanata, čime neizravno utječu i na njihovo nepovoljno djelovanje na ljude, npr., u danima sa slabim vjetrom i maglom provjetravanje je slabo, pa se atmosferski polutanti slabo razrjeđuju. Suprotno tome, vjetrovito vrijeme pogoduje raspršenju onečišćujućih tvari, odnosno smanjenju koncentracije polutanata. Slično, oborina pročišćuje zrak ispirući onečišćujuće tvari iz atmosfere. Nadalje, pogodni meteorološki uvjeti (poput visoke ili niske temperature, velike količine Sunčeva zračenja ili velike vlažnosti zraka) mogu pospješiti neke kemijske reakcije u kojima sudjeluju atmosferski polutanti te tako također mogu utjecati na razinu onečišćenja. Istodobno, brojna istraživanja upozoravaju na vezu između razine onečišćenja i pojedinih zdravstvenih tegoba.

Uticaj temperature na organizam

Tjelesna temperatura zdravih osoba je prilično konstantna (36,5step. – 37 step.C) i ljudski organizam posjeduje fiziološke mehanizme za održavanje tjelesne temperature.

Izložen velikim kolebanjima temperature okoline čovjek može da preživi podešavajući primanje ili gubljenje toplote na način koji mu je povoljan. Odavanje toplote sa površine tijela vrši se toplotnim zračenjem kondukcijom – konvekcijom i isparavanjem.

Tegobe uzrokovane vrućinom svakodnevna su pojava u vrućim ljetnim mjesecima. Ove tegobe mogu pogoditi svakoga no ipak najosjetljivija su djeca i starija populacija te oboljeli od kroničnih srčanih ,dišnih i sl. oboljenja.Isto tako mogu uzrokovati trajne posljedice i smrt. Stoga je vrlo važno upoznati se s njihovim uzrocima te načinima prevencije i liječenja. Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada naše tijelo više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Poznato je da ljudsko tijelo temperaturu regulira znojenjem, no u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini i visokim temperaturama, to ponekad nije dovoljno. Postoji velik broj dodatnih čimbenika koji uz vrućinu utječu na mogućnost rashlađivanja tijela pri ekstremno visokim temperaturama. Primjerice, vrlo vlažan zrak usporava isparavanje znoja s kože, što pak onemogućava brzo oslobađanje topline iz tijela. Drugi čimbenici koji mogu ograničiti mogućnost reguliranja tjelesne topline su starost, prekomjerna tjelesna težina, dehidracija, upotreba lijekova, konzumiranje alkohola, slaba cirkulacija itd.

Toplotni udar

Toplotni udar je najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrućinom. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplotni udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplotnog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C) ,crvena, suha i vruća koža, bez znoja , izuzetno brzi otkucaji srca (160-180 otkucaja u minuti), vrtoglavica ,glavobolja , umor, mučnina i povraćanje ,zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka, pa sve do grčevi te krv u urinu ili stolici. Kako pomoći oboljelima? U slučaju iscrpljenosti vrućinom ili toplotnog udara, prvi i najvažniji korak je što prije pozvati liječničku pomoć! Iscrpljenost vrućinom najčešće se liječi nadoknadom izgubljene tekućine i soli. Premjestite bolesnika u hladniju prostoriju i postavite ga u ležeći položaj s lagano podignutim nogama. Dajte bolesniku hladne napitke koji sadrže sol, poput obične vode s dodanom soli, nekih sportskih napitaka ili soka od rajčice. Ukoliko se ne shvati ozbiljno i ne pristupi navedenim koracima, iscrpljenost vrućinom lako može prerasti u toplotni udar. Toplotni udar može uzrokovati trajnu štetu na mozgu ili čak smrt ukoliko se bolesniku na vrijeme ne pomogne. Sve osobe pogođene toplotnim udarom trebaju hitnu medicinsku intervenciju, stoga prvo pozovite liječnika.

 Čekajući liječnika, premjestite bolesnika u hlad ili hladan, po mogućnosti klimatiziran prostor i odmah pristupite brzom snižavanju tjelesne temperature. To možete postići na razne načine, primjerice potapanjem bolesne osobe u kadu s hladnom vodom, hladnim tušem ili pranjem tijela hladnom vodom uz pomoć spužve. Na prepone, vrat ili ispod pazuha možete staviti i vrećice s ledom. Ukoliko vam je pri ruci termometar, pratite tjelesnu temperaturu oboljelog i zaustavite hlađenje ukoliko temperatura tijela dosegne normalnu. Kod nekih žrtava toplotnog udara može se javiti i nekontrolirano trzanje mišića. U takvim slučajevima potrebno je spriječiti moguće samoozljeđivanje bolesnika, ali izbjegavajte stavljanje predmeta u usta ili davanje tekućine. Ukoliko dođe do mučnine i povraćanja, postavite bolesnika u bočni položaj kako biste otvorili dišne putove i spriječili gušenje.

Sunčanica

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline.
Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protječe veća količina krvi. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i hlapi, a nakon toga se ohlađena krv vraća u tijelo. U ovom mehanizmu je važno uočiti dvije stvari: kako više krvi odlazi u kožu na hlađenje, mogući su problemi s tlakom, jer se u ostatku organizma dešava manjak krvi - i osim toga puls se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i procirkuliralo tijelom.
Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak.

Ukoliko izlažete glavu utjecaju sunca, temperatura u vašoj lubanji će se povećati. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da se žilice u mozgu prošire i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom, pa i komatoznim stanjem i smrću.

Naravno, gore je opisan najteži slučaj sunčanice, kakav se može desiti nakon dugotrajnog boravka na suncu bez adekvatne zaštite. Ovakvim poteškoćama su podložni oni koji nemaju drugog izbora: vojnici na forsiranom maršu, jedriličari nasukani na splavi i slični nesretni slučajevi.

Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica. Ukoliko se oglušite na ove alarme, ubrzo ćete osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost - a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica, te se na koncu može i onesvjestiti. Puls je ubrzano, a disanje plitko i brzo.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje - koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću.

Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u polu ležeći položaj i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok.

Unesrećenog treba rashladiti laganim poljevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu.

Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38 °C.

Bolesniku dajte hladne napitke (ako je pri svjesti) te mu zabranite pića koji utječu na tlak i krvotok - ponajprije kavu i alkohol.

Nakon sunčanice se obično javljaju: glavobolja koja može potrajati danima,osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima - te razdražljivost i opće nezadovoljstvo zbog vlastite nepažnje i uništenog odmora. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okružju - bez televizije, radija i kompjutorskih igara.

Toplotni grčevi

Nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli.

Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada ne aklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Neodgovarajuća odjeća također pridonosi ovoj pojavi što se javlja kada je temperatura okoline veća od 38°C. U takvim uvjetima dolazi do intenzivnog znojenja, što dovodi do gubitka soli iz organizma, a to opet izaziva grčeve. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Bol može biti tako jaka da unesrećeni zapomaže od bolova.

Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja.

Grčevi obično dolaze u napadima i, ako ne interveniramo, mogu se ponavljati satima.

Unesrećenog treba položiti na leđa, smjestiti u hladovinu, raskopčati ga i dati mu da pije zasoljenu vodu (jedan gram soli, tj.oko ¼ ravne žličice svakih 30 do 60 minuta s dosta vode, što treba ponoviti 5 do 10 puta).

Utjecaj niskih teperatura na zdravlje

Ljudsko tijelo izloženo hladnoj sredini reaguje tako što se krvni sudovi u koži sužavaju, time se smanji cirkulacija krvi i gubljenje toplote kroz kožu i istovremeno se javlja  produkcija toplote drhtanjem. drhtanjem se mogu povisiti metabolički procesi 5 – 7 puta.Ohlađivanje djeluje na koru nadbubrežbe žlijezde i na tireoideu, što upliviše na metabolizam. Posljedice izlaganja ljudskog tijela hladnoći, očituje se kroz ohlađivanje čitavog tijela, reakcije na lokalno ohlađivanje (akutne prolazne upalne reakcije), rovovske noge.

Ohlađivanje čitavog tijela

 U temperaturama ispod nule dovodi do smrzavanja cijelog organizma. U našim se klimatskim uslovima u redovnim vremenima to rijetko dešava, ali je bilo slučajeva u toku rata. Prvi simptom ohlađivanja su osjećaj hladnoće i veliki umor. Tome se pridružuje i neizdrživa pospanost. Koža postaje blijeda i hladna, a mišići ukočeni.

Akutne prolazne upalne reakcije

 U procesu ohlađivanja dovode do crvenila kože praćenog osjećajem bola koji se javlja kada temperatura kože padne na 15 stepeni C.

Ukoliko temperatura kože padne na 0 step. C, javlja se neosjetljivost. Dolazi do crvenila kože usled vazodilatacije u kapilarima i najsitnijim krvnim sudovima prouzrokovanih oslobađanjem u tkivima histaminskih supstanci. U koži može doći do edema. Sve ove reakcije iščezavaju par sati nakon prestanka ekspozicije.

Rovovske noge

Naročito su opisane uprvom i  drugom svjetskom ratu.Početni simptomi su slični  akutnim upalnim reakcijama na hladnoću, ali zatim slijedi spazam arteriola i venula praćen dilatacijom kapilara, stazom krvi i edemom. Noge postaju hladne, neosjetljive, otečene i voštano-bijele boje sa cijanotičnim mrljama. Ako se ljudi na vrijeme ne sklone mogu se pojaviti  mjehurići, a čovjek ima osjećaj bockanja i svrbeža.Rovovske noge se inače česće javljaju kod osoba kod kojih je otežana cirkulacija krvi,zbog pretijesne i vlažne obuće,a čovjek se ne kreće.

Zaključak

S obzirom na velike klimatske promjene zadnjih desetljeća, neophodno je usmjeriti pažnju i na njihov utjecaj na ljudsko zdravlje. Prilagođavanje načina života vremenskim prilikama značajan je čimbenik u prevenciji brojnih akutnih i kroničnih bolesti.Utjecaj vremena na zdravlje čovjeka je neupitan.Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće dobro osjećanje. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog tlaka ili prilikom naglog porasta vlažnosti zraka.Svjedoci smo klimatski promjena koje se očituju u sve naglijim promjenama vremena što direktno utječe na stanje kronični bolesnika kao i na zdrave osobe.Znajući da su klimatske promjene izazvane našim utjecajem na prirodu trebamo više pažnje usmjeriti na očuvanje okoliša.Očuvanjem okoliša smanjićemo promjene klime a tako i njeno djelovanje na zdravlje